Centra za neverbalnu komunikaciju – Prvi dojam i koji dio tijela se prvo gleda?


28 prosinca, 2023
 / 
Featured image for “Centra za neverbalnu komunikaciju – Prvi dojam i koji dio tijela se prvo gleda?”

Smatram da se ti ljudi u obavljanju svojih profesionalnih zadataka izlažu velikim opasnostima stoga sam predavanje bazirao na tome – Željko Trivanović.

Članice i članovi Interventnog tima, volonterke i volonteri, u dvodnevnoj su edukaciji prošli zanimljive teme neverbalne i verbalne komunikacije, koje je vodio g. Željko Trivanović – direktor Centra za neverbalnu komunikaciju UnaVita.hr. Vježbe, primjeri iz svakodnevnih situacija, u kojima se mogu naći na terenu s korisnicima, kako reagirati, koji su znakovi u određenim situacijama, što je dobro, a što ne smijemo raditi i sve to kako bi se što bolje pripremili za buduće izazove, koji nas čekaju.

Hvala Hrvatskom Crvenom križu i DVD/JVP Makarska na sufinanciranju te pomoći pri organizaciji ove edukacije.

Teme koje su se obrađivale u dva dana po četiri sata edukacije su:

  • Osvještavanje neverbalne komunikacije. Ono nam je bitno, jer je neverbalna komunikacija većinom pohranjena u našem limbičkom dijelu mozga, koji je nesvjestan. Osvještavanjem možemo prepoznati u kojim smo emocijama kad se nađemo u stresnoj situaciji, koje signale tada šaljemo drugim ljudima na temelju kojih nas oni procjenjuju. Polaznici su u ovome dijelu analizirali govor tijela Nixona i Kennedya za vrijeme uvodnog dijela prve televizijske debate za izbor predsjednika SAD-a.
  • Bystander efekt. On je bitan zbog prirode posla samih članica i članova Interventnog tima koji se susreću s ozlijeđenim osobama. Bysatnder efekt kaže da što je više ljudi oko ozlijeđene osobe. to je manja šansa da joj itko pomogne. Razumijevanje ovog efekta važno je iz dva razloga. Prvo, znamo kada dođemo do unesrećene osobe, koja je okružena grupom ljudi, velike su šanse da joj još nitko nije pomogao. Drugo, ako smo sami ozlijeđeni i oko nas ima puno ljudi, moramo doslovce prozvati određenu, jednu osobu iz blizine da nam pomogne.
  • Prvi dojam. Naučili smo što je to prvi dojam te koliko je on bitan u našoj komunikaciji s novim ljudima. Uvidjeli smo da trebamo biti u kontroli nad svojim neverbalni govorom, ako želimo da nas u stresnim situacijama ljudi slijede i slušaju naše upute.
  • Koji dio tijela se prvo gleda. Na koji način možemo potaknuti pošten i iskren odnos s drugim ljudima? Naučili smo koji dio tijela ljudi prvo pogledaju kada se sretnu s nepoznatom osobom i zašto je to važno.
  • Mikroekspresija lica. Ukratko smo porazgovarali o mikroekspresija lica, što su one i zašto su važne. Konkretno smo naučili kako izgleda mikroekspresija straha, jer se s njom često susrećemo u stresnim situacijama, a nismo niti svjesni da je osoba pokazala strah.
  • Rukovanje i pogled. Poslije mikroekspresija, tema je bilo rukovanje, vrlo važan aspekt našeg komuniciranja. Naučili smo da postoje razni načini rukovanja te kako ih protumačiti. Još jedan važan aspekt neverbalne komunikacije je pogled. Način na koji ljudi gledaju druge ljude oko sebe puno nam govori o njihovim odnosima. Naučili smo koliko vrsta pogleda ima, kako ih koristiti, kako ih tumačiti te koliko je vremena idealno nekoga gledati u oči,  ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo.
  • Priprema za izlazak na teren. Nakon pogleda govorili smo o dva usko povezana neverbalna znaka, koji nam pomažu u pripremi za izlazak u stresnu situaciju i u samoj stresnoj situaciji. Pomoću ova dva neverbalna znaka možemo balansirati hormone da rade za nas, a ne protiv nas.
  • Kut gledanja, glas i negativni neverbalni znakovi. Nadalje smo naučili da nas ljudi drugačije doživljavaju u ovisnosti pod kojim nas kutom gledaju, kako sugovorniku pokazati da ga pažljivo slušamo te kako ga navesti da bez postavljanja pitanja duže priča. Ljudi često nisu svjesni da glas ne pripada verbalnoj komunikaciji. Čuli smo kako glas treba zvučati da bi nas ljudi doživjeli kao samouvjerene, pouzdane, ozbiljne i uvjerljive osobe. Osvijestili smo koji su to negativni neverbalni znakovi, koje trebamo izbjegavati da ih pokazujemo u stresnim situacijama te obratiti pozornost pokazuju li ih ljudi oko nas.
  • Prostor kao neverbalna komunikacija. Često ljudi nisu niti svjesni da upotreba prostora među nama spada u neverbalnu komunikaciju. Naučili smo koliko nam je važan prostor oko nas samih te kako ga učinkovito upotrebljavati.
  • Zrcaljenje. I posljednje što smo naučili je zrcaljenje. Vidjeli smo koliko je ono bitno za zbližavanje s drugim ljudima te kako pomoću zrcaljenja možemo procijeniti je li osoba na istoj frekvenciji kao i mi.

FOTOGALERIJA, Youtube, Instagram, TikTok

Zamolili smo g. Trivanovića za profesionalni osvrt na predloženu i održanu edukaciju, buduću nadogradnju postojeće, obzirom da se po prvi put ovako nešto modeliralo za Interventni tim: 

Bio mi je veliki izazov napraviti edukaciju za Interventni tim Crvenog križa Makarska. Smatram da se ti ljudi u obavljanju svojih profesionalnih zadataka izlažu velikim opasnostima stoga sam predavanje bazirao na tome. Prenio sam im svo svoje znanje koje posjedujem iz neverbalne komunikacije a koje je primjenjivo u stresnim situacijama, kako bi što lakše i učinkovitije obavili svoje zadatke. Radi količine novih podataka koje sam im kanio prenijeti, edukaciju sam podijelio u dva dana i to se pokazalo kao odlična odluka. Po reakcijama, pitanjima i aktivnostima za vrijeme predavanja, slobodno mogu zaključiti da su polaznici bili zadovoljni novim saznanjima.

Ovo je prvi i osnovni dio koji se bazira na osvještavanju i upotrebi vlastite neverbalne komunikacije. Smatram da je vrlo bitno za daljnje usavršavanje da sami možemo prepoznati što se događa u nama te kako se to pokazuje na van preko neverbalne komunikacije. Kada ovladamo sami sobom tada smo spremni na daljnje usavršavanje.

Slijedeći korak je naučiti kako čitati druge ljude. Kao vidjeti ispod maski koje nose jer svi mi nosimo maske ispod kojih skrivamo svoju osobnost, svoju ranjivost, svoje strahove. Razvio sam program pomoću kojega se može u roku od deset minuta pročitati osobu te na temelju dobivenih informacija prilagoditi svoj govor i ponašanje kako bi osobu pridobili na svoju stranu, da nas sluša i izvršava naše zahtjeve. Kada možemo vidjeti ispod maske neke osobe tada postajemo istančani komunikator a osoba nam se rado otvara jer vidi da je razumijemo, da idemo istim putem.

Kako je Milton Erickson rekao: „Promatrajte, promatrajte promatrajte“.

Hvala Hrvatskom Crvenom križu i DVD/JVP Makarska na sufinanciranju te pomoći pri organizaciji ove edukacije.